preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Vežica" Rijeka

Login
Tražilica
Kalendar
« Srpanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

KORISNI LINKOVI

 

 

 

Iz novinarske bilježnice


RAZGOVOR S PROF.DUŠKOM KEŽMANOM

„UČITI MORAMO STALNO I NA SVAKOM KORAKU“

Nakon 40 god. rada u OŠ Vežica početkom 2009. u mirovinu je otišao prof.tehničke kulture, fizike i informatike gosp.Duško Kežman. Kako je 40 godina rada rijedak jubilej, k tomu još u istoj školi, zamolili smo ga za razgovor  o školstvu , ali i prirodi, ekološkoj prepoznatljivosti naše škole, fotografiji,...

Gdje ste proveli djetinstvo?

Djetinjstvo i ostali dio života  provodim  na najljepšem dijelu Sušaka, između Bulevarda i Trsata.

Malo je učitelja u prosvjeti - kako ste se na to odlučili ?

Pored toga što u obitelji postoji tradicija, interesirao me  i postupak usvajanja novih znanja i prenošenje  na druge u što racionalnijem obliku.


Kad ste došli u OŠ Vežica ?

Sa stalnim zaposlenjem započeo sam 1968. god. U to vrijeme Vežica  je bila veliko gradilište, a naselje s novih 10000 stanovnika zahtijevalo je rad u tri dnevne smjene. Tih se početnih godina radilo s velikim entuzijazmom i odricanjem. Danas se rad bazira na velikom profesionalizmu.

Kako to da ste gotovo cijeli radni vijek proveli u ovoj školi? Jeste li pomišljali na drugu školu ili promjenu zaposlenja ?
Prije rada u školi bio sam zaposlen u Tvornici dizalica i ljevaonici Vulkan. Uz rad u školi aktivno sam se uključio kao voditelj nastavne prakse za potrebe  studenata Pedagoškog fakulteta, smjer fizika i tehnička kultura. Sa zaposlenjem u OŠ Vežica pronašao sam svoje radno mjesto i zadovoljstvo u poslu i nisam razmišljao o njegovoj promjeni.

Predavali ste fiziku i tehničku kulturu, no nas bi više zanimalo da se osvrnete na početke informatizacije u našoj školi jer ste predavali i informatiku ? Treba li informatika biti izborni ili redovni predmet?

Godine 1990. započeli smo informatizaciju s minimalnim iskustvom i opremom. Rad se odvijao na poznatim ZX Spectrumima. Danas se rad odvija  na sofisticiranom hardveru i softveru i osmogodišnje škole u Hrvatskoj stoje uz rame s naprednim i bogatim državama svijeta. Zbog informatizacije svih ljudskih djelatnosti nužno je da predmet informatika preraste u redovni predmet u osmogodišnjem obrazovanju.

U OŠ Vežica, kao jednoj od rijetkih škola u Rijeci, a kao rezultat entuzijazma i inicijative zaposlenika, opremljena je učionica za informatiku. Time se započelo s radom na informatičkom opismenjivanju učenika i učitelja, a taj se proces svakim danom usavršava prateći trendove u okruženju.

Mi, učenici, pamtimo da ste se trudili u odgojnoj komponenti jer škola je i odgojna ustanova…

Uvjeren sam da je glavna uloga učitelja da odgaja, da u pojedincima razvija potencijale i pomogne u izgradnji njihove osobnosti. Znanje za novu informacijsku komunikacijsku tehnologiju dobijete bilo gdje. Bivstvo škole u informacijskom društvu je odgoj. Nije dovoljno ako učitelj  samo misli na nastavni plan i program, prenosi znanje, brine se za svoj predmet i predaje. Prioritet učitelja su djeca. S poštovanjem, savjetovanjem, vlastitim primjerom, također i spontanim razgovorom učitelj odgaja učenika.
Da biste danas bili učiteljem, pored znanja morate posjedovati i primjerene psihološke vrijednosti, a to su:  stresna otpornost, tolerantnost, samoinicijativnost, samouvjerenost, samostalnost, prodornost, kooperativnost i osjećaj sigurnosti. Sve navedene vrijednosti provjeravaju se prije dobivanja radnog mjesta i trebale bi biti temeljne vrijednosti koje nastavnik prenosi i izgrađuje u svojim učenicima.

Odgojen čovjek nikad u životu nije izgubljen i uvijek zna potražiti sreću.

Imate bogato razredničko iskustvo, što biste poručili ili savjetovali roditeljima među kojima je i puno vaših nekadašnjih učenika?

Potičimo školovanje mladih na najboljim domaćim i svjetskim sveučilištima, zaštitimo ih od loših sadržaja koji nam se smišljeno i planski nude na TV-u. Učimo djecu pravim vrijednostima, bojkotirajmo skupa s njima realitiy show-ove i ostale neprimjerene sadržaje koji služe zaglupljivanju, a uvezeni su s "naprednog zapada".
Odrasli, obrazujte se informatički, budite uz svoju djecu, pratite njihov emocionalni i socijalni razvoj i koliko i kako provode vrijeme uz računalo... Riješimo se kompleksa manje vrijednosti i malograđanštine i umjesto na skupocijenu odjeću i automobile izaberimo ulaganje u znanje... Cijenimo naše profesore i učitelje. Profesori, cijenite naše mlade ljude jer su oni naša budućnost...neka Hrvatska zaista bude ZEMLJA ZNANJA, kulturnog preporoda i novog početka...!!!!!

Tijekom vašeg rada bile su brojne reforme školstva. U čemu je kvaliteta hrvatske škole? Što bi valjalo zadržati ,a što mijenjati ?

Kvaliteta naših škola proizlazi iz dugogodišnje tradicije. Već u 19.st. ovdje postoji razvijen školski sustav. Povijest školstva  zabilježila je veliki broj odličnih učitelja koji su osobno podigli kvalitetu obrazovanja. Razvijen osmogodišnji sustav bio je naš nacionalni ponos. I srednje su škole dosegle visoku razinu. No, u to vrijeme, na žalost, bio je mali odaziv mladih da započnu i završe srednju školu.   Reformu usmjerenog obrazovanja bih radije preskočio. Napravila je mnogo štete, budući da je djeci nudila ograničena znanja za rad i nije težila k razvoju sposobnosti djeteta i razvoju misaonih funkcija. Slijedeće školske reforme pokušavaju nastalu štetu popraviti.   Najnaprednije  države traže da svi mladi moraju završiti četverogodišnju srednju školu. Truditi se moramo svi: učitelji i roditelji. U suprotnom, reforme su samo na papiru.

Koja je posebnost Vežičke škole ? 

Dio Sušaka, područje Vežice, sasvim je sigurno bilo plodno podneblje za razvoj školstva. Prije svega, tu je prisutna velika tradicija u školstvu (Stara Vežička škola gdje je sada dječji vrtić), u neposrednoj je blizini oformljen i KUD Jeka Primorja na čelu s maestrom Dušanom Prašeljom, izbor je i mjesta stanovanja idejnog začetnika torpeda Lupisa, ... a dobra startna osnova rada za rad učitelja u novootvorenoj zgradi ostvarila je prepoznatljivost učenika u znanju i kulturi.

Sjećamo se da ste u slobodno vrijeme doprinosili održavanju zelenila oko škole i tako pridonijeli i statusu Eko škole ?   

Uz stručnu angažiranost djelatnika hortikulturno uređenje bilo je niz godina uspješno što je i prepoznato dobivanjem statusa Eko škole. No, kao i u svakom prirodnom procesu zub vremena čini svoje te je potrebno rekultivirati prostor i angažirati se u očuvanju dobivenog statusa.

Tko je Josip Kulfanek ?
Vrtlar pejzažist čija je izražajnost jezika u planiranju fizičke okoline postala legenda. S ogromnom energijom i entuzijazmom oplemenio je sivu kamenu pustoš žeženu suncem i bijenu burom i posolicom te preobrazio  u zelenu oazu mediteranske flore. Njegov rad i sposobnost vidljivi su od Golog otoka do Sušaka, Rijeke, Kopra, Ankarana i Valdoltre. Posebnim entuzijazmom oplemenio je školske površine koje su dugi niz godina služile za primjer.

 

7.c najvredniji u održavanju školskog okoliša

Što bi se još  u tom pogledu moglo napraviti ?
Budući da  veći dio vegetacije zbog starosti odumire,  poželjno je donijeti odluku i nastaviti na provjereni način ili eksperimentirati i unositi nove sadržaje (npr. po uzoru na Mirisne vrtove na Malom Lošinju).  

Što vama osobno znači priroda ?
Priroda je harmonija, savršenstvo, priroda je ljudska sigurnost. Kad sam u prirodi, osjećam mir, spokoj i samosvjest. Osjećam da sam nerazdvojni dio nje. Pored toga što sam tehničke struke, velik sam štovalac prirode. Priroda nam govori, samo je moramo znati osluškivati. To je naša kolijevka.  

Bili ste i ravnatelj škole. Ima li nešto što biste željeli reći o tom razdoblju svog rada?
Vrijeme provedeno na mjestu ravnatelja potvrdilo je moja uvjerenja da u našoj radnoj sredini djeluju marljivi i odgovorni djelatnici. Zahvaljujući razumjevanju i entuzijazmu, u kratko vrijeme, od početne ideje inicirano je i pokrenuto otvaranje Baletne škole. Da je to bila dobra ideja, koja će doprinijeti ugledu i afirmaciji škole, potvrđuje velika zainteresiranost roditelja za upis djece i česta medijska prisutnost.              

Sa školskih izleta sjećamo se fotoaparata oko vašeg vrata. Otkud ljubav prema fotografiji ?

U životu ništa nije slučajno, sve je međusobno povezano. Tako ni moja naklonost fotografiji nije slučajna. Još kao dječak posjećivao sam strica koji je imao fotografski atelje i sa strahopoštovanjem gledao njegove fotoaparate. Promatrao sam kako je na večer, kad bi zatvorio atelje, radio fotografije u tamnoj komori. Sve mi se činilo veličanstvenim.U meni je tako rastao interes za fotografijom. Želja mi se i ostvarila kad sam kao srednjoškolac dobio svoj prvi fotografski aparat. Od tada me stalno prati u bilježenju doživljaja. Slika mi mnogo znači kao izraz ljepote i estetike.   

Fotografija nas neminovno asocira na putovanja izlete,... Podijelite s nama neke dojmove, otkrijte nam neka odredišta na koja možemo poći s  razredom ili roditeljima.

Hrvatska ima pregršt lijepih mjesta. Nikada ih nećemo moći sve otkriti. Gdje god krenuli, putem mora ili planina, nećete pogriješiti. Izlet na bilo koji naš otok je poseban doživljaj. S druge strane, odete li samo do Delnica, možete uživati u šumama, proplancima, potocima i ljudima u zaseocima. Nije daleko ni do Venecije, Beča, Praga ili Budimpešte. Posebno kulturno bogatstvo tih mjesta zahtijeva barem nekoliko dana boravka, budući da vam nudi veliki broj kulturnih spomenika, muzeja, a i arhitektura mjesta je poseban užitak. Na izlet treba poći pripremljen,stoga prije polaska saznajte na internetu ili u turističkim prospektima što više o vašoj destinaciji. To vam pomaže da što više vidite.  

PROF. KEŽMAN S KOLEKTIVOM U KOTLIMA (ISTRA)

Što volite raditi u slobodno vrijeme ?

U slobodno vrijeme svakodnevno prošećem Trsatom s unucima, sretnem se s prijateljima. Osim toga volim raditi u vrtu, pročitati koju dobru knjigu .  

Ima li nešto što biste Vi željeli reći, a mi vas nismo pitali ?
Želio bih vam poručiti da današnji stupanj razvoja čovječanstva traži od pojedinca doživotno školovanje i rad. Nije važno koliko si star, da li živiš na selu ili u gradu, za sve vrijedi jedno pravilo - da bismo preživjeli potreban je stalni dotok novih znanja. Nije više dovoljno samo ići u školu. Učiti moramo stalno i na svakom koraku.   Želim vam da ostanete radoznali i da s užitkom otkrivate nova znanja. Učite!      

                   Hvala Vam što ste se odazvali našem pozivu za ovaj intervju.                                                                                                                         Novinarska grupa

 

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                   

KAD NONIĆ PIŠE I RIŠE DOMAĆU ZADAĆU

             Život u vagonu ili sjećanje na Brajdicu mog djetinjstva

Zadatak je bio pitati starije kako su se i čime nekada igrali.Kada sam na satu spomenuoda je moj nonić Franjo živio u vagonu, profesorica je odmah naslutila zanimljivu životnu priču pa smo nonić i ja dobili novu domaću zadaću.

Moje sjećanje na djetinjstvo počinje dolaskom u Sušak na Brajdicu.To je bilo 1946.godine,nakon završetka drugog svjetskog rata.Imao sam pet godina,a moja starija sestra devet.

Uz istočnu obalu Rječine razvio se Sušak

Moj otac je bio strojovođa parnih lokomotiva. U to vrijeme nije bilo motornih niti elektičnih lokomotiva. Prema potrebi službe selili smo se u nekoliko gradova bivše Jugoslavije. Zadnje i najljepše odredište bila mi je Brajdica u koju smo doputovali  vagonom koji se zvao G-kola. Za nas je tada počeo život u vagonu, u novom gradu, u nepoznatoj sredini. Bila su to teška vremena naročito za moje roditelje. Meni je bilo zanimljivo. Prvi puta vidio sam more, brodove, ribe koje su predvečer skakale. Nisam se tome mogao načuditi. Sve me oduševljavalo. Divio sam se kamenčićima i zalasku sunca. Moji prvi prijatelji bila su djeca koja su živjela kao i ja. Naš dom bio je vagon i nisam znao za bolje. Roditelji su me vodili na upoznavanje grada. Razgledavali smo dućane, crkve, škole. Meni je tada Rijeka bila velegrad. Odlazio sam s mamom na sušakču tržnicu. Volio sam ići na ribarnicu ,ali ribu nisam volio jesti.

Život u vagonu se produžio, iako su moji roditelji očekivali preseljenje u stambenu zgradu. Novinar KEREMPUHA došao je na Brajdicu i napravio intervju s nezadovoljnim roditeljima. Čudio se da toliko vremena živimo u vagonu. Napisao je članak o nama i napravio crtež našeg vagona.

To je pomoglo da nam uprava željeznice riješi stanovanje. Dodijelila nam je jednu malu kućicu na Brajdici. Za nas je to bila neopisiva sreća. Imali smo čvrsti krov nad glavom, struju i vodu koja je bila izvan kuće.

Oko nas nalazile su se daske ,a  dovozila su ih kola s konjima. Bio sam tužan jer su te jadne konje tukli i iskorištavali. Kola bi zapela u blato pa se konj mučio da izvuče  teret. Ti događaji ostali su mi u ružnoj uspomeni.

   Moje igre odvijale su se među daskama. Mašta je radila i stvarali smo igračke od drva. Stražari su često ispoljavali strogoću nad nama. Mi smo to doživljavali kao dio igre jer smo ,kao sva djeca, bili smo nestašni pa smo ih izazivali.

U ljetnom periodu na Brajdici je bilo posebno živo. Po cijele dane boravio sam na moru i tu sam proplivao. Od tada zavolio sam sve što je povezano s morem. Ljubav prema moru bila je presudna u izboru moga zanimanja.

 Osmoljetku (čit. OŠ)završio sam u školi na Pećinama. Bio sam dobar učenik. Učio sam bez ičije pomoći jer mi je mama šivala i nije imala vremena posvetiti se meni. Uvijek sam nastojao biti koristan svojoj obitelji. Sakupljao sam staro željezo i prodavao ga. Svoju zaradu dao bih mami, a  najmlađu sestru znao sam odvesti na kolače. Nikada nisam mislio samo na sebe. Rano sam postao ozbiljan i odgovoran.

 Srednju tehničku brodograđevnu školu završio sam uspješno.

Želio sam pripomoći svojoj obitelji i odlučio sam se za poziv pomorca. Na prvom putovanju za Sjevernu Ameriku kupio sam traperice LEE i sav je svijet bio moj.

Nikad nisam niti sanjao da ću to imati. Nakon  dvije godine plovidbe upisao sam Pomorski fakultet strojarskog smjera i završio ga u roku.

U mladosti zabavljali smo se u disko klubovima i svakodnevnom šetnjom po Korzu. Tu su se stvarala poznastva i ljubavi. Na Korzu sam upoznao i svoju suprugu s kojom živim u sreći i razumijevanju.

 Moja najveća ljubav i zadovoljstvo su moj sin i unuk. Karlu ,kao i svim mladima ,savjetujem da se radom, zalaganjem i poštenjem ostvaruju željeni ciljevi. Danas je život lakši i mogućnosti za znanjem su veće i to treba iskoristiti pozitivno.

 

                                                                 Zabilježio:Karlo Kukić,5.c 

 

 

ISPUNJENO SLOBODNO VRIJEME MLADIH

110.OBLJETNICA DVD „Sušak“

Vatrogasna mladež

Požrtvovnost i humanost vatrogasaca, kao i znatiželja ,potakla me da se učlanim u Dobrovoljno vatrogasno društvo „Sušak“ čiji sam član već tri godine. Odmah mi se svidjela ekipa i voditelji Luka Miškulin i Darko Mavrinac.

      Svake godine imamo dugotrajne pripreme, a cilj nam je što bolji uspjeh na županijskom i prolazak na državno natjecanje.

     Prošle godine sudjelovali smo na našem prvom takmičenju u kategoriji mladeži i neočekivano osvojili treće mjesto. Osobno mi je najdraža medalja s Memorijalnog natjecanja u Donjoj Dubravi (Međimurje) zbog toga što smo otišli bez očekivanja ,a osvojili smo brončanu medalju.

     Vjerujem da je i ostalim članovima ekipe iz mog 7.a razreda: Davidu, Matiji, Moniki i drugima ,nakon višemjesečnih priprema, najljepši dio kampiranje vatrogasne mladeži u Fažani.

     Jedva čekam  ovogodišnje kampiranje, a do tada naše pripreme se nastavljaju- tako je svakog pa i ovog petka.

Domagoj Mičetić,7.a

 

Vežička vatrogasna mladež u Fažani

IZ POVIJESTI VATROGASTVA

 Od egipatskog papirusa do prve profesionalne postrojbe u Hrvatskoj

-najstariji podaci o uređenoj vatrogasnoj službi pronađeni su na jednom egipatskom papirusu iz 2.st.p.n.e.

-1.pronalazač vatrogasne štrcaljke je mehaničar Klesilius iz Aleksandrije,kraj 2.st.p.n.e.

-preteče vatrogasaca bili su dimnjačari,glavni kontrolori opasnost od požara na terenu

-1.PROFESIONALNA POSTROJBA U HRVATSKOJ OSNOVANA JE 26.SIJEČNJA 1863. U RIJECI

        -Vatrogasac,1.ilustrirani stručni vatrogasni časopis pokrenut je 1892. u Rijeci,a uređivao ga je Vaclav Mayer,pokretač Sušačkog vatrogasnog društva,osnovanog 12.6.1899.
        -1898.G.S.Deželić spjevao je vatrogasnu himnu koju je uglazbio Ivan pl. Zajc
        -Sv.Florijana,zaštitnika vatrogasaca,legionara i visokog  časnika, osudio je na smrt rimski car Deoklecijan u 4.st. jer se s ostalim vojnicima preobratio na kršćanstvo                                                                                                             

Novinarska grupa  

 

 

Županijsko vatrogasno natjecanje djece i mladeži DVD Sušak - 2.mjesto, Skrad 30.5.2009.

 

2009. MEĐUNARODNA GODINA ASTRONOMIJE     

ASTRONOMIJA - MOJ IZBOR U SLOBODNO VRIJEME    

MARINO LENCOVIĆ,7.c

NA NATJECANJU MESSIEROV MARATON      

Svemir,zvijezde i planeti zanimaju me od najranijeg djetinjstva.Kad nekoga nešto zanima,počne o tome čitati.Baš tako je i kod mene krenulo.Nakon svake pročitane knjige astronomija me zanimala još više.Tako sam počeo usvajati znanje o svemiru i kad god bih pogledao u nebo uočio bih nešto poznato. U desetoj godini učlanio sam se u Akademsko astronomsko društvo u Rijeci kako bih proširio svoje znanje.U društvu me najviše oduševila volja članova za prenošenjem znanja.Bilo je i djece mojih godina pa sam stekao i nove prijatelje. Ubrzo sam išao i na  prvo natjecanje iz astronomije Messierov maraton što se održava u Višnjanu.Bit natjecanja je pronaći što veći broj nebeskih objekata. U nebeske objekte spadaju:GALAKSIJE,MAGLICE,KUGLASTI I OTVORENI SKUPOVI.Za natjecanje obavezno treba imati teleskop i nebesku kartu.Uspio sam pronaći 36 Messierovih objekata što je za početak bilo uspješno.  

TKO JE CHARLES MESSIER?

On je francuski astronom.12.9.1758. promatrao je komete i naišao na nešto čudno-maglicu iznad zviježđa u Biku.Bio je uvjeren da je to komet.Kada je saznao da to nije komet,odlučio je napraviti katalog objekata koje bi astronomi mogli zamijeniti za komete.Uspio je pronaći 103 objekta i upisati ih u katalog.Kasnije su drugi otkrili još sedam objekata te je tako stvoren katalog od 110 Messierovih objekata.          

Prošle godine uspio sam pronaći 73 objekta što je bio odličan napredak te sam zauzeo 7.mjesto u Hrvatskoj.S nestrpljenjem očekujem svoj treći Messierov maraton u lipnju ove godine.(KAKO SI KRENUO, NE BI NAS ČUDILO I NEKO NOVO OTKRIĆE,NAVIJAMO ZA TEBE!op.ur.)              

Volim cijelu astronomiju,ali sam posebno zainteresiran za promatranje nebeskih objekata,za teleskopie izvan Zemljine atmosfere,Mars,Ekstrasolarne planete i astrografiranje.  

ŠTO SU EKSTASOLARNI PLANETI?                

To su svi planeti koji orbitiraju izvan Sunčevog sustava oko neke druge matične zvijezde.Njihovo otkriće otvorilo je nova uzbudljiva pitanja o mogućnosti postojanja života na njima.Danas se Ekstasolarni planeti otkrivaju vrlo učestalo.S otkrićima manjih planeta, polako ali sigurno, približavamo se otkriću planeta nalik Zemlji.Nedavna misija pokretnog teleskopa Kepler koji je poslao prve slike za više od 4 milijarde zvijezda sigurno će olakšati potragu za Ekstrsolarnim planetima.              

Naravno da sam za izborni predmet izabrao astronomiju koju u našoj školi vodi prof.Snježana Mervcich.Ako i vas zanimaju planete i zvijezde,pridružite se velikoj obitelji zaljubljenika u zvjezdoznanstvo.               

                                                                                   Marino Lencović,7.c

 

 

Naša škola - Eko škola

 

 

(Likovna grupa i prof. Lisac originalni u estetskom uređenju škole)

 

ČOVJEK ZEMLJU TREBA OČISTITI,ULJEPŠATI I OČUVATI!“

(Elda Džanić.4.a)     

                           

NAJDRAŽI PLANET - ZEMLJA

           Planet Zemlja jedini je planet Sunčevog sustava na kojem ima života, a dio tog života smo i mi, zato se moramo ponašati kao zajednica i spasiti naš dom od propasti.

           Naš planet Zemlja podario nam je predivne prirodne ljepote:zelene šume pune šumskih stanovnika, brijegove ljekovitih biljaka, polja s hranom koja nas održava, mora i oceane i rijeke koje su naše piće. Sve ovo  čini Zemlju najljepšim planetom, ali, mi ljudi, to ne vidimo.Nama je na prvom mjestu novac,industrija(koja zagađuje vodu , zrak i zlo) te proizvodnja koja počinje štetiti. Pri tom ne razmišljamo da sami sebe i svoju okolinu trujemo!Ne razmišljamo niti kako pomoći da se smanji zagađenje!Pomoći može i morao bi svaki stanovnik Zemlje. Kako?

            Tako da odvajamo otpad(eko-otoci), da štedimo vodu dok peremo zube i tijelo, koristeći štedljive žarulje,sadeći sadnice stabala,…

           Ako budemo poštivali Zemlju, bit će lijepa i očuvana i u budućnosti!

 Leon Poljanić,4.a

 

„IZGRADIMO SVIJEST DA MI PRIPADAMO NJOJ I ONA NAMA!"

(Lorena Šustar,4.a)

Učenici 3.b svaki mjesec prikupljaju i vraćaju plastičnu ambalažu

 

 

22.5. 2009. Dan biološke raznolikosti obilježili smo sadnjom masline

 

 

AKCIJA SAKUPLJANJA STAROG PAPIRA

U MJESEČNIM AKCIJAMA SAKUPLJANJA STAROG PAPIRA DO SVIBNJA 2009. PRIKUPLJENO JE 15. 817 KG STAROG PAPIRA.

NAJBOLJI RAZREDI   (1. - 4.):

1. mjesto           3.a          3071 kg

NAJBOLJI RAZREDI   (5. -8.):

1. mjesto       7.c         2975 kg

 

 

 

„Na nama je, znači, samima što ćemo načiniti od svojih riječi…“(E.Kišević)

                 

      MONIKA LIKARIĆ,7.c-sudionica Državne smotre Lidrana,2009                   

Biti sudionicom Državne smotre likovnog, literarnog , novinarskog i dramskog stvaralaštva,LIDRANO,oduvijek mi se činilo nedostižnim.Iskreno,još i sada ,trodnevni boravak u hotelu „Histria“ s ostalim odabranim učenicima iz osnovnih škola Hrvatske djeluje mi nestvarno.Od toliko odličnih radova baš se moja pjesma U SJENI VEČERNJE STVARNOSTI svidjela državnom povjerenstvu.           

Na smotri je održano niz radionica i okruglih stolova, na mnoge sam „provirila“,no ono što me ,zaista, zanimalo bila je literarna radionica.Podijelili su nas u manje grupe i svaki od članova povjerenstva radio je sa svojom grupom.Ja sam bila u skupini prof.Dubravke Težak.Nakon što je svatko od nas pročitao svoj rad,a bilo je tu i pjesama i proze,uslijedila bi žestoka analiza svakog stiha.Komentari i pitanja stizali su sa svih strana.Bilo je prilično uzbudljivo slušati što drugi misle o mojim stihovima,a posebno me se dojmio komentar kako su moji stihovi primjereniji srednjoškolskom uzrastu.         

Tada mi se učinilo da mi kao eho u ušima odzvanjaju riječi koje je naš poznati književnik Enes Kišević izgovorio na otvorenju smotre:“…Vi ste za smisao svog bića odabrali riječ.Riječ vam može oblikovati lice,spasiti vam dušu,ali vas može i uništiti.Zato nam se prema riječima valja odnositi kao što se težak odnosi prema zemlji…“I bila sam ponosna što je i moja riječ kamenčić u mozaiku stihova.                                                                            

  MONIKA LIKARIĆ,7.c

 

 

NAŠA ŠKOLA PROMIČE GRAĐANSKI ODGOJ ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRACIJU

Više od 10 godina profesorica Gordana Frol uspješno vodi Projekt: Građanin

sudjelujući na županijskoj i državnoj smotri.

Tema ovogodišnjeg projekta: Hranimo se zdravo - živimo zdravo (više u fotogaleriji)

14.5.2009. na Državnoj smotri s ministrom Primorcem

 

 

 

 

ZBOR VEŽIČKI TIĆI GODINAMA NIŽE USPJEHE I PJESMOM PRONOSI GLAS NAŠE ŠKOLE, OVE GODINE I IZVAN HRVATSKE NA MEĐUNARODNOM FESTIVALU KREATIVNOSTI U SANREMU

 

„Vežički tići“ su nastupili na međunarodnom festivalu kreativnosti u školama GEF 2009.- Global Education Festival u Sanremu u Italiji od 18. do 22. ožujka 2009.

 

 
zbor Vežički tići u Sanremu

U Sanremu u Italiji od 18. do 22. ožujka 2009. g. jedanaestu godinu zaredom održao se međunarodni festival kreativnosti u školama GEF – Global Education Festival.

Festival predstavlja stvaralaštvo učenika diljem svijeta u izvannastavnim aktivnostima u svojim školama kao što su ples, glazba, školski mjuzikli, video, moda, likovno i literarno stvaralaštvo, projekti u školama, humanitarno djelovanje itd.

Ove godine je na festivalu sudjelovalo preko 3000 učenika iz više od 100 škola diljem svijeta.

 

            "Vežički tići" su nastupili  u kategoriji glazba s dvije skladbe "Morem opčinjena" i "Novi dan" autorice glazbe svoje voditeljice Natalije Banov na tekst pjesnikinje Ivanke Glogović Klarić, u aranžmanu Aleksandra Valenčića i u koreografiji Dolores Bugarin. U njihovoj kategoriji našlo se još svega 7 škola i to 5 iz Italije, po jedna  iz Rumunjske i Bosne i Hercegovine. Svaka od ovih škola je  izabrana na natječaju kao najbolja u svojoj podkategoriji (školski orkestar, pop glazba, rock glazba, folklorna glazba, klasična glazba, song iz mjuzikla, autorska glazba).

            Festival se održava pod visokim pokroviteljstvom Europskog parlamenta, Unicefa, Predsjednika Republike Italije, Ministarstva obrazovanja i drugih ministarstava Republike Italije, Regije Liburia, Grada Sanrema, AIPA- Međunarodne organizacije za promicanje umjetnosti.

 

            Efektnim nastupom u finalu ovog festivala "Vežičkim tićima" je ukazana čast predstavljanja svoje škole, grada Rijeke i Hrvatske na ovom međunarodnom festivalu.  Odlazak u Sanremo pomogao je i Grad Rijeka.

 

            Za vrijeme boravka 21  „Vežička tičica“ koje su pratile profesorice Natalija Banov, Tatjana Bon i Ana Butković, razgledale su Sanremo, malo „šopingirale“, odlično se zabavljale, a nakon uzbuđenja zbog nastupa zasluženo otputovale u Monaco. Tamo su posjetile jednu od prvih manufaktura parfema u Francuskoj „Fragonard“, razgledale Oceanografski institut-ogroman prekrasan akvarij, prošetale starim dijelom grada do Kneževe palače obitelji Grimaldi, a potom do marine La Condamine.

           

            Odlazak u Sanremo članice „Vežičkih tića“ zasigurno će pamtiti još dugo, dugo…

Poledajte fotogaleriju!

Voditeljica zbora: Natalija Banov, prof.

 

 

Izvješće  o sudjelovanju na 43. međunarodnoj konferenciji profesora engleskog jezika IATEFEL, Cardiff-Wales

43rd Annual   International  IATEFL Conference and Exibition

43ain Gynhadledd ac Arddangosfa Ryngwaldol Flynyddol IATEFL

City Hall and National Museum and Galleries,Cardiff, Wales

31 March –4 April 2009

Neuadd y Ddinas & Amgueddfa ac Oriel Genedlaethol, Caerdyd,Cymru

31Mawrth-4Ebrill 2009

 

Profesorica Mičetić šesti put na konferenciji u Engleskoj

43.međunarodna konferencija IATEFL održana je  u Cardiff-u od 30.ožujka do  5. travnja 2009. godine. Svake se godine održava najveći i najznačajniji skup profesora engleskog jezika u jednom od gradova UK. Ove je godine odabran Cardiff kao najmlađa europska prijestolnica, svega 50 godina glavnog grada.

Povijesni i kulturni centar Walesa bio je grad domaćin za 1700 profesora, učitelja, izdavača, autora udžbenika i svih koji nešto znače i rade u obrazovanju djece , mladih i odraslih u UK i svijetu (svih 6 kontinenta).

Konferencija je trajala punih 5 dana, a održavala se u City Hall-u(cijela zgrada Gradske vijećnice) i u zgradi Nacionalnog muzeja ( National Museum and Galleries).Predavanja su započinjala u 9.00 , a završavala u 18.45 točno u minutu. To je dnevno od 80 do 100 radionica, govora i prezentacija, a gotovo svkodnevno je jedan od izdvača imao svoj dan i svoj party na kojem su predstavljana najnovija izdanja rječnika, gramatika i udžbenika za sve uzraste.

 U večernjim satima organizirali bi  posjete kazalištu, odlazilo se u obilazak grada ili u poznati  Hard Rock Caffee jer je Cardiff i poznato svjetsko okupljalište rockera. Tako smo mogli čuti na welškom jeziku interpretaciju predstave A Portrait of Wales, koju je izveo sam Patron IATEFL-a David Crystal. Svakako je  nezaboravni bio posjet stadionu Millenium koji samo za 12 minuta biva kompletno natkriven i tada postaje najpoznatija rock pozornica u svijetu.

Ovogodišnja je konferencija posvećena testovima i testiranju. Tako su gotovo  svi govori posvećeni ispitivanju /testiranju učenika, a naročito je puno vremena posvećeno testiranju putem interneta. Od svih vrsta testova svakako su najvažniji oni koji pomažu u utvrđivanju početnog znanja učenika, to su Placement testovi.Evo nekoliko naslova radionica:

Placement testing 30 years on:now the great leap forward or…

Placement testing:Guick and Clean

The OUP Online Placement Test

Developing a Placement Test: a case study;

Bilo je tu i ostalih tema posvećenih metodici engleskog jezika, ali sve u duhu modernog doba. Posebno su bila jaka svakodnevna zajednička predavanja jer su upućivala ne samo u učenje jezika , već u sam život. Tako smo mogli čuti kako da efikasno  upotrijebimo mobitele u nastavnom procesu umjesto da se stalno svađamo sa svojim učenicima oko isključivanja istih. Predavanje Engage me or Enrage me , bilo je duhovito i posebno zanimljivo.

Kako je život najbolja škola  iz koje čovjek najviše nauči, čuli smo na predavanju :  Identity, literacy and English language teaching. Dr. Bonny Norton

živi i radi u Kanadi i Južnoj Africi. Na najbolji mogući način pokazala nam je probleme rada u Africi, borba protiv AIDS-a, pjesmom Izbori_»Choices» 13-godišnje djevojčice, koja je učeći jezik dala sliku svoje svakodnevice.

Svakodnevno su održavani forumi(okrugli stolovi) na kojima se diskutiralo o različitim problemima u školstvu širom svijeta:

ELT Management Special Identity,literacy and English language teaching interest Group Open Forum

ESOL special Interest Group Open Forum

Young Learners Special Interest Group Open Forum

Testing, Evaluation and Assessment Special Group Open Forum

Computers Special Interest Group Open Forum;

Teacher development SIOF, Teaching Thinking symposium,Virtual tools and Spaces symposium i mnogi drugi.

Budući da se bavim samo ocjenjivanjem, jasno se vidi da sam na tu temu i odabrala radionice. Naravno , da sam i dobila mnogo materijala kojeg mogu odmah i koristiti u radu, a tu je i puno rječnika i knjiga za uporabu i usavršavanje, stoga se još jednom zahvaljujem svima koji su mi omogućili da sudjelujem na ovako važnom skupu.

                                                                      Irena Mičetić, prof .EJ-HJ

                                                                      učitelj-mentor

 

 

UČENICI SURADNICI

SAHARA IZBLIZA

DOĐOH , VIDJEH  I FOTOGRAFIRAH

Najveću svjetsku pustinju Saharu te izlazak Sunca promatran s pustinjskih dina doživjela je tijekom ljetnih praznika i zabilježila za Školske novine fotoamaterski Hana Avdović.

                            

 

 

1.Hladovina palmi na užarenih 50 stupnjeva Celzijusa znači život, tj.preeeeeeeedah

2.Najčudniji kafić – koliba od bambusa usred pustinje

Vjerovali ili ne poslužuju i hlaaaaaadnu Coca – Colu

                                

3. Dok se na nebu jasno vidi Mjesec, na drugoj strani pijesak postaje narančast od izlaska Sunca, vrhunca našeg putovanja Saharom

4.Vatrena kugla narančastocrvene boje neopisiv je doživljaj te  izgleda tako blizu Zemlji, kao da će se srušiti 

5.Krajolik, kojeg oblikuje vjetar,  zadivljuje svojom svakodnevnom preobrazbom

 

Foto i tekst: Hana Avdović, 7.a

 




preskoči na navigaciju